Nije bitno koliko već kako se trči

Fudbaler trčanje

Nije bitno koliko već kako se trči

Autor: Prof. dr sci. Radivoje Radaković

Kada gledamo fudbalsku utakmicu, deluje da se najvažnije stvari dešavaju oko lopte. Ali istraživanja pokazuju nešto sasvim drugo — fudbal je u stvari igra koja se igra bez lopte. To nikako ne umanjuje vrednost veštine i tehnike u fudbalu, već daje značaj pripremi i spremnosti igrača da do toga dođe.

Prosečan vrhunski fudbaler tokom utakmice pretrči oko 11.000 metara, odnosno između 10 i 13 kilometara. Od te ukupne distance, samo 1,2 do 2,5% prelazi sa loptom u nogama. Sve ostalo, više od 97%, su kretnje bez lopte: trčanje na poziciju, povratak u odbranu, otvaranje za dodavanje, presing, sprintevi u prazno.

Ova jednostavna brojka menja sve što mislimo o fudbalskoj pripremi.

Šta se zaista dešava tokom 90 minuta

Najveći deo utakmice fudbaler provede u kretanju nižeg intenziteta. Konkretni podaci pokazuju ovakvu raspodelu:

  • 58–69% distance je hodanje ili džogiranje
  • 13–16% lagano trčanje
  • 12–17% umereno trčanje
  • 4–6% brzo trčanje
  • 2–4% sprint

Iako sprint čini samo nekoliko procenata ukupne distance, upravo ti trenuci najčešće odlučuju utakmicu.

Vrhunski fudbaler tokom meča izvede 30 do 35 sprinterskih kretnji, prosečno dugih 11 do 15 metara, i napravi preko 50 do 60 akceleracija i deceleracija. Promena pravca dešava se na svake 3 do 4 sekunde. Ukupno — između 1.400 i 1.600 promena pravca po utakmici.

Razlika između prosečnog i vrhunskog fudbalera

Studije koje porede igrače različitog kvalitativnog nivoa donele su zanimljiv nalaz: ukupna distanca se ne razlikuje toliko. I prosečan i vrhunski igrač pretrče oko 11 kilometara.

Ono što ih razdvaja je kvalitet te distance.

Igrači internacionalnog nivoa ostvaruju 28% više aktivnosti visokog intenziteta i 58% više sprinteva od profesionalnih igrača nižeg ranga. Razlika je, dakle, u sposobnosti da se ti odlučujući trenuci ponavljaju iznova i iznova — bez pada forme u drugom poluvremenu.

Upravo zato se u modernom fudbalu sve više prati HSR (High Speed Running) — distanca pretrčana brzinom iznad 25 km/h. To je deonica koja se najčešće pretvara u ključne akcije utakmice. Vrhunski fudbaleri u tim trenucima lako prelaze i preko 36 km/h, što ih svrstava u sam vrh sportske brzine.

Drugi pokazatelj koji razdvaja vrhunske od prosečnih je RSA (Repeated Sprint Ability) — sposobnost da se sprint ponavlja iznova i iznova, bez značajnog pada brzine. Igrač koji u 80. minutu može isto kao u 10. minutu, dobija utakmicu.

Tu je i kvalitet akceleracija i deceleracija, koji se u dijagnostici izražava u metrima u sekundi na kvadrat (m/s²). Što je ta vrednost veća, to igrač brže “pali” i brže koči — a upravo to su trenuci u kojima se odluče goal-šanse i odbrambene situacije.

Ovi parametri se ne mogu osetiti okom — moraju se izmeriti.

Šta to znači za pripremu

Ako fudbaler 97% utakmice provede bez lopte, onda priprema mora da odgovori na taj realan profil opterećenja.

To znači rad na:

  • izdržljivosti koja drži kroz svih 90 minuta
  • sposobnosti da se sprint ponavlja iznova i iznova
  • snazi koja stabilizuje zglobove pri naglim promenama pravca
  • kontroli pokreta koja štiti telo pri zaustavljanjima
  • pravilnom oporavku između treninga i utakmica

Klasičan trening “trčanje za izdržljivost” više nije dovoljan. Moderni fudbal traži intervalnu pripremu koja oponaša stvarne uslove utakmice.

Šta smo izmerili kod FK Crvena Zvezda

Ovaj fenomen smo direktno izmerili u radu sa FK Crvena Zvezda. Tokom kvalifikacionih utakmica za Ligu Evrope, koristeći sistem za tracking motion analizu, zabeležili smo timsko kretanje od 124.537 metara po utakmici.

To je vrednost iznad proseka Lige šampiona.

Što znači da je Zvezda u tim ključnim utakmicama, čisto u fizičkom smislu, bila na nivou najboljih klubova Evrope. Vezni igrači su predvodili tim — prelazili su prosečno 1.050 metara više od ostalih saigrača. To potvrđuje globalne nalaze: vezisti su motori tima.

Razlika u odnosu na uobičajene utakmice u domaćoj ligi takođe je bila značajna — što pokazuje koliko se fizički zahtevi povećavaju kada se igra protiv jačeg protivnika.

Zašto je merenje važno

Dok god ne znamo koliko igrač zaista pretrči, kojim intenzitetom i na kojim pozicijama na terenu — ne možemo precizno isplanirati trening. Tracking motion analiza i sportska dijagnostika omogućavaju da se priprema gradi na podacima, a ne na pretpostavkama.

Upravo to je pristup koji primenjujemo u radu sa sportistima — od profesionalnih igrača do mladih koji tek grade karijeru.

Više o sportskoj dijagnostici i radu sa sportistima možeš pogledati na https://drugikorak.com/sport/

Zaključak

Fudbal je igra brojki koje malo ko vidi. Iza svakog gola stoji 11.000 metara kretanja, 35 sprinteva, 50 naglih zaustavljanja i 1.500 promena pravca.

Razumevanje tih podataka je prvi korak ka pravom napretku — i kao tim, i kao individualni igrač.

Ako imaš pitanja ili želiš da saznaš više o tome kako sportska dijagnostika može da pomogne tebi ili tvom timu, slobodno nas kontaktiraj — stojimo ti na raspolaganju.

Za sva pitanja Vam stojimo na raspolaganju.